V L A S T
Da je Isus učinio to što mu je Sotona predložio, naime, da je kamen pretvorio u kruh, ne bi učinio ništa loše. Najeo bi se, jer mora da je bio silno gladan. Kad bi mu pritom bilo do šale, rekao bi Sotoni: Hvala ti što
si me podsjetio na to, sam se toga ne bih sjetio. Ništa loše ne bi učinio da se bacio s vrha hrama. Nikakva zapovijed anđelima nije mu bila potrebna, budući da je posjedovao u sebi moć koja bi ga čuvala da se ne ozlijedi. I u tom slučaju mogao se našaliti sa Sotonom: Vidim da me jako voliš, kad se toliko brineš o meni.
Međutim, Isus mu u oba slučaja daje jasno do znanja da mu nije stalo do njegovih prijedloga i savjeta. Nije mu do hrane koju mu nudi, a još manje do samodokazivanja.
Treći slučaj, odnosno Sotonina ponuda da je spreman dati Isusu sva kraljevstva svijeta, ako padne ničice i pokloni mu se, sasvim je nešto drugo. Isus je znao da je na početku, prije svih vjekova, rođen od Oca, da je
sve po njemu stvoreno i da mu je predana sva vlast na nebu i na zemlji. Kako mu onda Sotona može nuditi sva kraljevstva ovoga svijeta? Bog koji je Svjetlo, Istina i Život, stvorio je razumna i slobodna bića te im povjerio dio svoje vlasti. Tu vlast trebali bi obnašati u skladu s njegovom voljom. Lucifer je tu vlast zlorabio. Odlučio je da neće služiti Bogu. I više od toga: usprotivio se Bogu i zamrzio ga. Tako je- po Božjem dopuštenju i u granicama tog dopuštenja - postao "knez svijeta" (Iv 14, 30). Na svijet je donio neprijateljstvo, laž, nasilje i tamu. Svoju vladavinu htio bi proširiti, zato se pravi velikodušnim. Onima koji su spremni pasti ničice i pokloniti mu se obećanje da će s njime vladati po pravilima neprijateljstva prema svemu što je Božje.
S takvom ponudom usudio se izaći pred Isusa. Dakle, Isus bi se trebao odreći ljubavi koja ga povezuje s Ocem i Duhom te bi vladao svijetom po ovlaštenju dobivenom od Sotone. Dosad je s Ocem ljubio, a odsad bi
sa Sotonom trebao mrziti; dosad je s Ocem stvarao, odsad bi sa Sotonom trebao razarati i ubijati.
Isus je sa Sotonom izašao brzo na kraj. Kako li ćemo izaći mi kad se jednom pojavi pred nama?
Ti naprotiv, kad moliš, uđi u svoju sobu, zatvori vrata i pomoli se svom Ocu koji je u tajnosti. I Otac tvoj, koji vidi u tajnosti, uzvratit će ti.
Isusov poziv u korizmi - poziv je na molitvu. I tu nas upozorava da od molitve ne učinimo nekakav spektakl. Ne smijemo samo naglasiti vanjski izražaj i zaboraviti na nutarnji stav srca. Molitva je susret s Bogom. On se odvija u tišini srca i sobe. Svaki moj dan mora imati trenutaka tišine u kojima ću biti sam pred Bogom. Nije dovoljno samo nedjeljom otići na svetu misu. Nije se dovoljno pokazati u crkvi ili ispred nje. Nije dosta samo ispuniti zapovijed i izmoliti ono što je propisano u zajedničkoj molitvi.
Kad dakle dijeliš milostinju, ne trubi pred sobom,kako to po sinagogama i ulicama čine licemjeri da bi ih ljudi hvalili... Ti, naprotiv, kada daješ milostinju - neka ti ne zna ljevica što čini desnica, da tvoja milostinja bude u tajnosti. I Otac tvoj, koji vidi u tajnosti, uzvratit će ti! Prvi Isusov poziv na koji trebam misliti tijekom korizme jest poziv na spremnost dijeliti s drugima, drugima davati. To znači konkretno misliti na druge koji su u potrebi. Milostinja je znak da mislim na one koji nemaju i činim za njih koliko mogu. Trebam nešto na tom planu u korizmi učiniti. Dati drugome svog vremena, svojih dobara. A sve to činiti u jednostavnosti i poniznosti. Nije potrebno reklamira ti dobrotu. Ako je iskrena i odsrca, ona ne može proći nezamijećena i takva je najveći poticaj onima koje »dotiče« i koji je vide.
Tako i kad molite, ne budite kao licemjeri. Vole u zbornicama i na raskršćima ulica stojeći moliti da se pokažu ljudima... Ti naprotiv, kad moliš,uđi u svoju sobu, zatvori vrata i pomoli se svom Ocu koji je u tajnosti. I Otac tvoj, koji vidi u tajnosti, uzvratit će ti.Drugi Isusov poziv u karizmi poziv je na molitvu. I tu nas upozorava da od molitve ne učinimo nekakav spektakl. Ne smijemo samo naglasiti vanjski izražaj i zaboraviti na nutarnji stav srca. Molitva je susret s Bogom. On se odvija u tišini srca i sobe. Svaki moj dan mora imati trenutaka tišine u kojima ću biti sam pred Bogom. Vrijeme korizme posebna je prilika da obnovim svoju osobnu molitvu. Nije dovoljno samo nedjeljom otići na svetu misu. Nije se dovoljno pokazati u crkvi ili ispred nje. Nije dosta samo ispuniti zapovijed i izmoliti ono što je propisano u zajedničkoj molitvi, koru, procesiji ili nekoj pobožnosti. Gospodine, otvori moje srce za susret s tobom. Nauči me da uniđem u svoju sobu, zatvorim vrata za sobom i budem nasamo s tobom. Ti si tako često odlazio na samotna mjesta i nasamo bio sa svojim Ocem. Pomozi mi da te nasljedujem.
I kad postite, ne budite smrknuti kao licemjeri. Izobličuju lica da pokažu ljudima kako poste...Ti, naprotiv, kad postiš, pomaži glavu i umij lice da ne zapaze ljudi kako postiš. I Otac tvoj, koji vidi u tajnosti, uzvratit će ti.«Ovo je treći Isusov poziv da svoju korizmu učinim djelotvornom. Potrebno je činiti pokoru, iako ta riječ teško zvuči u našim ušima, nije prisutna u našem govoru i nije dobrodošla u našem ponašanju. Bez žrtve, bez spremnosti na svladavanje, bez nutarnje discipline duha ne možemo napredovati i ne možemo ostvariti svoj poziv. I kad postimo, kad činimo žrtvu, ne smijemo biti smrknuti, mrzovoljni i nesusretljivi. Naprotiv! Korizma nema ništa sa žalošću u kojoj bismo bili ishitreni i neprirodni. »Svetac koji je žalostan, jest žalostan svetac.«, govorio je sv. Franjo Saleški. Vjernik koji je žalostan, doista je žalostan vjernik! Takve drugi izbjegavaju i zaobilaze. Trebamo biti vedra lica, ugodna izgleda i ponašanja i onda kad postimo i činimo pokoru. Gospodine, pomozi mi da shvatim kako me ti gledaš kada dajem; ti me čuješ i vidiš kad molim i ti znaš kad postim i činim pokoru.
Radnici HE -Ludbreg zauzimanjem Marka Prtenjače ošišali su previsoke čemprese okolo crkve u Strugi radi sigurnosti električnih vodova. Hvala im.
Darovatelji za crkvu za 2007. god -HVALA VAM
| KRALJIĆ STJEPAN | HRŽENICA LUDBREŠKA 35 | 250 |
| MILAK MARIJA | SV ĐURĐ DRAVSKA 30 | 200 |
| ŠIPEK JELENA | SV. ĐURĐ LOVAĆKI PUT 18 | 100 |
| GOMAZ ZVONKO | SV.ĐURĐ SELNA 10 | 200 |
| KAVRAN KATARINA | KARLOVEC SREDNJA 38 | 200 |
| KOVAČIĆ MARIJA | PRILES 26A | 150 |
| ŠMIC ANKA | STRUGA 107A | 200 |
| ŠALIG ZLATKO | KARLOVEC MIRNA 22 | 300 |
| SAČER VALJAK | KARLOVEC DRAVSKA 30 | 200 |
| ŠMER ZLATKO | KARLOVEC DRAVSKA 28 | 200 |
| KRIŽANIĆ JOSIP | OBRANKOVEC 2C | 150 |
| BANJKOVEC ZLATKO | HRŽENICA V NAZORA 11 | 200 |
| STANČIN MIRKO | HRŽENICA VINOGRADS 12 | 200 |
| BEDEKOVIĆ IVICA | OBRANKOVEC 4 | 200 |
| BORKO VID | SV ĐURĐ BR RADIĆA 3 | 200 |
| STANČIN STJEPAN | KOMARNICA 15 | 200 |
| BAČANI ZLATKO | KARLOVEC MIRNA 4 | 200 |
| Fran Petak r.2006. sin Maria i Ružice iz Prilesa 7. |
| Ludmila Radašić r.1922. iz Komarnice L. 51. Franjo Valjak r.1930. iz Prilesa 8. Pokopani su u Sv. Đurđu. |
|