2. nedjelja došašća
U one dane pojavi se Ivan Krstitelj propovijedajući u Judejskoj pustinji: "Obratite se jer približilo se kraljevstvo nebesko!" Ovo je uistinu onaj o kom proreče Izaija prorok: Glas viče u pustinji: Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze! Ivan je imao odjeću od devine dlake i kožnat pojas oko bokova; hranom mu bijahu skakavci i divlji med. Grnuo k njemu Jeruzalem, sva Judeja i sva okolica jordanska. Primali su od njega krštenje u rijeci Jordanu ispovijedajući svoje grijehe. Kad ugleda mnoge farizeje i saduceje gdje mu dolaze na krštenje, reče im: "Leglo gujinje! Tko li vas je samo upozorio da bježite od skore srdžbe? Donosite dakle plod dostojan obraćenja. I ne usudite se govoriti u sebi: 'Imamo oca Abrahama!' Jer, kažem vam, Bog iz ovoga kamenja može podići djecu Abrahamovu. Već je sjekira položena na korijen stablima. Svako dakle stablo koje ne donosi dobroga roda, siječe se i u oganj baca." "Ja vas, istina, krstim vodom na obraćenje, ali onaj koji za mnom dolazi jači je od mene. Ja nisam dostojan obuće mu nositi. On će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. U ruci mu vijača, pročistit će svoje gumno i skupiti žito u svoju žitnicu, a pljevu spaliti ognjem neugasivim."
Mt 3, 1-12
RAZMIŠLJAJ
Molim te nemoj piti i voziti, jer još nisi spreman da me sretneš.
U pustinji, tradicionalnom mjestu susreta s Bogom i unutarnjeg preokreta, u Isusovo su vrijeme bile sve brojnije sekte sa svojim raznovrsnim obredima čišćenja. Ivan sasvim iskače svojom pojavom iz tih pokreta: on je onaj, koji zahtijeva krštenje. S jasnoćom, koja je tek proroku dana, vidi sjekiru, čiji udarci već potresaju korijene svijeta. U svom propovijedanju o dolasku kraljevstva Božjega, Krstitelj naviješta preokret koji je već veoma
blizu. Tu nadolazeću krizu, ljudi mogu dočekati jedino čineći pokoru, čiji je plod obraćenje. Mnogi njegovi slušatelji pripadaju religioznoj eliti u narodu i oni će kasnije činiti Isusu život teškim. Ivan prepoznaje njihove namisli i već ih vidi poput pljeve, koja se
poslije žetve spaljuje. I on, Mesijin "glas", nedostojan je ići pred njim. I on zna, da krsti vodom, a ne duhom.
Oštrim riječima, koje nam ovaj pravedan i iskren prorok baca u lice, dovodi nas u nepriliku i budi u nama neugodne osjećaje. Zar nećemo nikad izići na kraj s tim strašnim i nepopustljivim Bogom Staroga Zavjeta, koji svoju moć očituje u grmljavini? Ipak, Ivan stoji na raskrsnici vremena: staro nas više ne mora pritješnjivati, mi smo djeca kraljevstva ljubavi i milosti!
Krstiteljev naviještaj nas ne želi prestrašiti. Njegov cilj je puno više osvijestiti nas, kakav utjecaj imaju naše osobne krize i naš grijeh na našu vjeru i naš odnos s Bogom. Time su Ivanove riječi i danas sasvim aktualne. Uzmemo li ih ozbiljno, imaju i danas moć
promijeniti naš život, odvojiti nas od kraljevstva grijeha i privući nas kraljevstvu ljubavi.
Božja ljubav i njegovo razumijevanje za našu slabost prethodi tom obraćenju. Ivan nas poziva da ne odbacimo tek olako tu Božju ljubav. Njegov poziv odjekuje u raspoloženju čekanja, tada kao i danas, i opominje nas da gledamo naprijed, na Gospodinov dolazak, koji danas i sve do zadnjeg dana odjeljuje žito od pljeve.
Male predbožićne pripreme
Ne idealizirajte Božić. Na Badnjak je posebno živo.
Ljudi "šire mir i dobro" dijeleći si sočne psovke i nervozno trubeći u prometnom kaosu svađajući se za parkirno mjesto. Pauk obično dođe oko podneva pokupiti nepropisno parkirane aute, ponekad padne i kiša ili snijeg,
ljudi u nevjerici natovareni vrećicama, maksimalno živčano zaključuju da nemaju u što utovariti te vrećice.
Muževi nakon poslovne veselice teturajući kupuju prvi bor koji im
prodavač ponudi pod svjetlom uličnih svjetiljki, jer ih je supruga zamolila da
ga kupe na povratku s posla, ne očekujući da će to biti u 20 sati. Iza ponoći neprodane borove trgovci sasijeku i ostave na cesti, tako da siromašni ne
mogu uzeti niti jednu cijelu granu besplatno. Naličje Božića.
Polnoćku dočekajte u Crkvi, a ne u kafiću. Pazite kako hodate preko razbijenog stakla i pokušajte izbjeći da vas itko pogodi čašom ili petardom.
Na Božić u kafić svratite POSLIJE MISE, ako vas tamo čekaju prijatelji.
Možda čak i gazda časti.
Najljepše je na Božić biti kod kuće uz obitelj, u toplom. Cijeli dan
gledajte božićne filmove pune nade. Pojedite nešto slatko i radosni
dočekajte čak i nenajavljene čestitare. Provedite dio dana na telefonu kao
u srednjoj školi.
Božić ne mora biti kao na filmovima Ne očajavajte nad prašinom koja
pada po namještaju svaki dan. Tko je doživio ili proživio kakvu životnu tragediju može tugovati i s mukom proživljavati božićne dane. Nigdje ne
piše da nije dopušteno suziti. Ne oduzimajmo legitimnost ljudskoj patnji prisiljavajući izmučene ljude da se na silu smiju i vesele.
Jedino što je obvezno tijekom došašća i Božića je nada. Nada svjetla
koje Bogočovjek donosi na svijet. Nada nije opterećenje. Nada je
neuništiva. Nada spašava.
Mali Isus leži na slamici i u tom trenutku budite samo s Njim, daleko od
vreve ovoga svijeta. Imate toliko molitvi, toliko puno tražite, puni ste
zahtjeva i želja. Malo pružate. Ali to sitno, naizgled bespomoćno Dijete vas razumije i jedino ono vam može i želi pomoći da ostvarite svaki vaš san.
Sv. Nikola
I ove godine radosno smo slavili Sv. Nikolu.
Prigodni program i darovi privukli su djecu u crkvu, koja je za ovu zgodu bila skoro premalena.
Razna pisma i slike svetog Nikole govore kolika je radost u dječjim srcima zbog omiljenog dječjeg sveca.
Uz našu župu, hvala i sponzorima na darovima: Podravki iz Koprivnice, Općini Sv Đurđ. (550 paketa) Hvala i Siniši Orlović koji je sa 70 paketa darovao obitelji koje imaju troje i više djece.
Hvala i djelatnicima Caritasa koji su sve to pripremili.
SVETA LUCIJA
Na dan zaštitnice vida, svetice i mučenice iz III. stoljeća Sv. Lucije, 13. prosinca, sije se pšenica, simbol života u katolika.
Njezine proklijale vlati zasjat će uz svjetlost svijeća u svom zelenilu na sam Božić. Prema narodnom vjerovanju, gustoća iznikle pšenice, boja i sočnost njezinih vlati, predskazat će bolju ili lošiju žetvu iduće godine.
Sveta Lucija, sicilijanska djevica iz Sirakuze, zaštitnica je vida, slijepih (tjelesnih i duhovnih), ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara i kovača. Prema legendi iz 6. Stoljeća, sveta Lucija je mučenički umrla 304. godine kad je u Cataniji na grobu svete Agate tražila lijek za svoju teško bolesnu majku. Prezrela je poganskog prosca i opirala se tjeranju u javnu kuću. Lomača i goruće ulje nisu joj naudili pa joj je krvnik probo
grlo mačem. Prema drugoj legendi sama si je iskopala oči i poslala ih onome neželjenom proscu, a Majka Božja zauzvrat ju je obdarila ljepšim očima.
Umjetnici svetu Luciju prikazuju kao nebesku iscjeliteljicu očiju. Prepoznajemo je po bodežu i rani na vratu, po uljanici - svjetiljki i po očima koje drži na pladnju.
Darovatelji za crkvu - HVALA VAM
| JAGIĆ NENAD | LUKA 93 | 100 |
| JAKOPČIN DRAŽEN | PRILES 25 | 200 |
| JAGIĆ MARIJA | SESVETE BR RADIĆA 16 | 300 |
| JUG ŠTEFANIJA | SESVETE VINOGRADSKA 40 | 500 |
| BRCKOVIĆ IVAN | SV ĐURĐ SELNA 6 | 150 |
| ŠMER IVICA | SESVETE M GUPCA 23 | 200 |
| NOVOSEL DRAGO | SV ĐURĐ SELNA 8 | 300 |
| KOVAČIĆ JOSIP | HRŽENICA KALNIČKA 5 | 300 |
| LOPARIĆ DENIS | HRŽENICA A MIHANOVIĆA 8 | 300 |
| JURIČAN STJEPAN | HRŽENICA VARAŽDINSKA 48 | 300 |
| BAČANI FRANJO | HRŽENICA BR RADIĆA 12 | 500 |
| SINKOVIĆ ZLATKO | SV ĐURĐ LOVAČKI PUT 1 | 400 |
| NAMJESNIK ĐURĐA | SV ĐURĐ PRELOŠKA 7 | 150 |
| STANČIN ANDRIJA | SESVETE M GUPCA 30 | 200 |
| BAHAT FRANJO | SESVETE VINOGRADSKA 55 | 200 |
| KRAUS IVAN | HRŽENICA A MIHANOVIĆA 6 | 200 |
| TKALEC MIJO | STRUGA 100 | 150 |
| BLAGAJ JELENA | SV ĐURĐ BR RADIĆA 14 | 150 |
| TUREK BRANKO | SESVETE BR RADIĆA 14 | 100 |
| MIKULIĆ EMILIJA | KOMARNICA 55 | 150 |
| JANTOL VALENT | SESVETE M GUPCA 49 | 150 |
| GOMAZ STJEPAN | PRILES 18 | 150 |
| Magdalenić Ignac iz Karlovca, Dravska 17 daruje za obnovu crkve u Karlovcu 500 kn. Hvala. | ||
| Jalža Bačani r.1940. iz Hrženice, Br Radića 12, gdje je i pokopana |
|