18. nedjelja kroz godinu

Preobraženje Gospodinovo

Premda je vjera dar Božji, nitko svoju nevjeru ne bi smio jednostavno opravdavati time što mu taj dar nije dan. Bog nikoga ne primorava da vjeruje u njegovo postojanje. Nevjernik ipak nije bez ikakve odgovornosti, jer svaki čovjek trebao bi biti tražitelj najdubljih uzroka i razloga svega postojećeg te dušom i srcem biti otvoren prema razložnom prihvaćanju postojanja iskonskog začetnika svega zbivanja - Boga koji vjeru nikome ne uskraćuje

Vjera u osobnu preobrazbu

O preobraženju Isusovu riječ je svake godine na drugu nedjelju korizme. Kao poseban blagdan nastao je na kršćanskom Istoku. Na Zapadu za čitavu Crkvu papa Kalist III. je 1457. godine odredio da se posebno slavi 6. kolovoza kao znak zahvalnosti Bogu što je kršćanska vojska pobjedonosno zaustavila tursko osvajanje kod Beograda 1456. predvođena ugarskim vojskovođom Jánosom Hunyadiem (u narodnoj predaji zvan Janko Sibinjanin) i talijanskim franjevcem Ivanom Kapistranom. U Sjevernoj Hrvatskoj blagdan je dobio naziv »Božje lice«. Isus je, znajući da ga čeka osuda i smrt na križu, pedagoški postupio kad se je pred svojim učenicima Petrom, Ivanom i Jakovom na brdu Taboru preobrazio i zadobio proslavljeni izgled u nazočnosti Mojsija i Ilije predstavnika i svjedoka Zakona i proroka da je on onaj kojega je i glas s neba potvrdio riječima: »Ovo je Sin moj, Ljubljeni! Slušajte ga!« To je bio neizreciv mistični doživljaj. To je bio prodor onostranosti u ovostranost. Nama koji na taj događaj gledamo retrospektivno, tj. nakon Isusova uskrsnuća, taj bi preobražaj trebao još jače učvrstiti vjeru kako je i ovo naše smrtno tijelo predodređeno za preobrazbu, za slavno uskrsnuće jer smo »zajedničari božanske naravi«, kako to stoji zapisano u Drugoj Petrovoj poslanici.

Svetište Majke Božje Bistričke

Vjernici stoljećima svake godine hodočaste u nacionalno marijansko svetište Majke Božje Bistričke. Svetište Majke Božje Bistričke spominje se već 1334. godine, a nekoliko desetljeća kasnije započinju i hodočašća. Ove godine 5.8. naša župa će hodočastiti s 200 hodočasnika na M.Bistricu. Još se i danas prepričava hodočašćenje naših župljana na Bistricu sa župnikom Pavlom Markać.
Nekad je put znao potrajati i po dva dana i bio je isprepleten raznim zgodama i nezgodama. Rijetko je tko zapisivao zbivanja, pa su pripovijesti uglavnom prenošene "usmeno" s koljena na koljeno.
Bit hodočašća je, pokajati se za svoje grijehe u sv. ispovijedi, slaviti sv. Misu i moliti zagovorom Gospu Bistričku za svoje životne potrebe.

Darovatelji za crkvu za 2006. god -HVALA VAM

Kršteni