Župa Sveti Đurđ |
Ti me, Gospodine, zavede...
Jr 20, 7-9; Rim 12, 1-2; Mt 16, 21-27.
Prorok Jeremija žali se da ga je Gospodin zaveo, da se dao zavesti, da ga je nadjačcao i svladao te je postao svima na podsmijeh iz dana u dan. Teške riječi. Čovjeku je teško kad ga prevari čovjek, premda zna da je čovjek sposoban učiniti mnogo gore stvari. Ali kad mu nešto takva učini Bog, svet i pravedan, onda se čovjek osjeća temeljito potresen.
Nešto slično Jeremijinoj jadikovki mogli su napisati prorok Izaija, prorok Malahija i Isusov preteča Ivan Krstitelj. Pa i sam Isus je na križu povikao: Bože moj, zašto si me ostavio. Neki je nevjernik rekao da na sudnji dan Bog neće suditi nama, nego ćemo mi suditi njemu, zato što je na svijetu dopustio tolike nevolje. Kada bismo mogli ustvrditi da nas je Bog prevario?
Kad bi nam obećavao lijep, miran, sretan život bez nezgoda, a ta obećanja ne bi ispunio. Medutim, Bog nam takav život ne obećaje. Stalno nam govori da ćemo na zemlji imati nevolja, da moramo svaki dan uzimati svoj križ, da ćemo osjetiti kako kraljevstvo nebesko na svijetu trpi nepravdu. Dakle, Bog nas ne vara.
Da nas Bog zavodi, mogli bismo ustvrditi jedino kad bi na naša ramena svaljivao teško breme, a sebi bi priustio najveći užitak. Takav Bog ne bi bio vrijedan svog imena. Međutim, Isus, Sin Božji, prvo je uzeo na sebe sve naše križeve, pa tek onda zapovjedi da i sami uradimo isto. Sam je proživljavao nevolje i osjetio na vlastitom tijelu nepravdu koja se nanosi kraljevstvu nebeskom.
Bog bi nas zavodio u slučaju kad bi sve nevolje koje podnosimo, kad bi sve zlo koje doživljavamo, bili uzaludni i besmisleni. I u tom slučaju Bog ne bi bio dostojan svoga imena. Ali Bog nam za sve ćega smo se u njegovo ime na zemlji odrekli obećaje stostruku nagradu, a na drugome svijetu vječni život.
Bog dakle čovjeka ne vara i ne zavodi. Ali se zato moramo zapitati ne varamo li sami sebe kad se oslanjamo na nepouzdane ljude i na prolazna zemaljska dobra, umjesto da se uzdamo u Boga.
Što se pak tiče prigovora spomenutog nevjemika moramo kazati da Bogu na sudnji dan nećemo suditi. Ali ćemo ga pitati zašto je dopustio tolike nevolje na zemlji. Vjerojatno će nam odgovoriti da postoje između nas i njega dva nesporazuma. Jedan je taj da mi svojom ograničenom ljudskom pameću želimo dokučiti beskonačnu Božju mudrost. A drugi je taj što pokušavamo izmjeriti vječnost mjerilima vremena.
BITNI DIO MISE
jest posvećenje kruha i vina, izgovaranjem Isusovih riječi s Posljednje večere. To je središte Isusovn spomen-čina: prilike kruha i vina ostaju iste, ali se mijenja sama stvarnost. Kruh i vino posvećenjem postaju nova stvarnost Kristova tijela i njegove krvi. Plodovi zemlje i ljudskoga rada u euharistijskom slavlju postaju "znakovi" da se Isus Krist sav - dušom i tijelom - definitivno i nepovratno predao Ocu i nama, da se to "otajstvo" predanja snagom Božjega Duha i sada događa, da je taj "predani" Isus kao Uskrsli - snagom Božjega Duha - sav prisutan medu svojim vjernima. Tu otajstvenu promjenu stvarnosti kruha i vina u novu stvarnost, u stvarnu prisutnost Isusa Uskrsloga, zovemo "pretvorbom". - To otajstveno događanje u središnjem činu euharistijskog slavlja predvodnik (svećenik) oglašuje riječima: TAJNA VJERE
Ime nosi svaki čovjek. S imenom čovjek ulazi u društvo. Za ime pitamo ili ga kažemo kada se upoznajemo. Njime nas roditelji zovu od rođenja, zapisano je u evidencijama… Ime je bitni sastojak osobnosti onoga tko ga nosi. Mnogi se prije ili poslije susretnu s pitanjem odabira imena. Osobito roditelji,kad treba da odaberu ime svom djetetu. Iako je to naoko običan čin, on u praksi stvara povelike probleme i dvojbe. Pri davanju, odnosno izboru imena ravnamo se prema nekim općim motivima. Često prema tradiciji u obitelji ili kraju u kojem živimo. Prema kršćanskoj tradiciji neko svetačko ime iz kalendara ili ime sveca/svetice na dan rođenja djeteta ili blizu tog datuma. Mnogi roditelji će potvrditi da nije lako izabrati ime djetetu. Modi i javnom mišljenju nije se lako odhrvati. Savjetima i željama rodbine i prijatelja teško je ugoditi. Upravo zato o imenu treba na vrijeme i pravilno promisliti. Ime nije nevažno! Novi će ga čovjek nositi cijeli život. Treba težiti za tim da mu i pristaje cijeli život. Ako se o imenu razmišlja vjernički, kršćanski, ono ima još jednu zasebnost. Prorok Izaija zapisuje Božju riječ Izraelu:Imenom sam te zazvao: ti si moj! (Iz 43,1) Upravo to potvrđuju roditelji odabirući ime svom novorođenčetu. Bog svakog čovjeka zna po imenu! Obraća se čovjeku kao sugovornik. Ako mu se Bog obraća imenom, znači da Bog s njim računa kao sa suradnikom. Čovjek onda nije slučajnost, Već Božji odabranik, osoba, original. Upravo je zato kršćanima već dvije tisuće godina veoma važno ime. Kršćani biraju ime djetetu! Ne ostavljaju to slučajnosti. Ponajčešće odabiru ime sveca. Za svece kao važne osobe iz mnoštva provjerenih Božjih prijatelja Crkva vjeruje da su pred Bogom snažni zagovornici, a životom uzor svom imenjaku. Taj odabir kršćanskih roditelja znači i uključenje novorođenog i krštenog čovjeka u zajedništvo neba i zemlje, u perspektivu svakog svjesnog vjerničkog života. Kada je riječ o imenima za djecu, neki roditelji imaju jasnu ambiciju kao nazvati buduću filmsku zvijezdu, nekima je to samo usputan čin, nekima stvar trenda, a neki u pomoć prizovu svoje pretke. U svakom slučaju, imajte na umu da ime koje ste izabrali vašem potomku ostaje za cijeli život. Uz roditeljske motive, činjenica je da je za imena svojstvena velika moć izvođenja, skraćivanja i slaganja. Isto vrijedi za njihova značenja i korjenske pripadnosti. Tako na primjer samo za ime Petar postoji 150 izvedenica. Jeste li sretni i zadovoljni imenom na koje ste se naučili odazivati ili još uvijek niste oprostili svojim roditeljima? Ovo pitanje bi recimo moglo biti bazični kriterij kada krećete u odabir imena svom djetetu. Rođenje djeteta, jedan je od naj-trenutaka života nas smrtnika, i upravo u izboru dječjeg imena događa se pravo konceptualno sažimanje naše ljubavi, naših karaktera, vizija, kulture i koječega drugog. Ovaj neizmjerno bitan trenutak za dijete, vaš izbor djetetova imena, zapakirat će ga u jednu životnu cjelinu. |
Darovatelji za crkvu za 2005. god -HVALA VAM
Marin Jakovljević rođ.5.1.2005. sin Valentina i Milene iz Sv. Đurđa, Gunduličeva 3 Ema- Đurđica Pokos rođ.14.4.2005 kći Siniše i Nataše iz Komarnice 19 Nina-Karla Kraus rođ.30.5.2005. kći Dijane Kraus iz Hrženice, Preloška 13 David Kancijan rođ. 22.12.2004. sin Tomislava i Ivane iz Selnika, Gupca 10. |
Ivana Gomaz, iz Luke i Dalibor Katalenić iz Donje Poljane. Ozivaju se Mario Jadanić r.1974. iz Sv. Petra i Ivana Brcković r.1978. iz Sv. Đurđa. Vjenčanje će biti 24.9.05. u Sv. Đurđu. Ako tko zna ženidbenu zapreku neka javi župnom uredu. |
Ljubica Šantek iz Sesveta, M. Gupca 25. Pokopana je u Sesvetama Ivan Šambor r.1930. iz Karlovca, Dravska 29 Vlado Belović r. 1947. iz S.Đurđa, V. Lisinskog 12. Pokopani su u S. Đurđu. |
U | 30.8. | Gaudencije | 7.30 +Stančin Ivan Roza 19.00 +Horvat Marija |
S | 31.8. | Rajmund | 7.30 +Vlado Belović |
Č | 01.9. | Branimir | 7.30 + Nakana ob Nikolić 9.00-hodočašće ministranata iz naše župe u Ludbreg |
P | 02.9. | Kalista Prvi petak |
Sv. Misa u 8.00 sati u ludbreškom svetištu - misa za našu župu. 17.00 Hrženica+Franjo Marija Namjesnik, Milka Zvonarek, Antun Ana Bestijanić |
S | 03.9. | Grgur Veliki | 7.30 +Ignac Jagić -Navčer za mlade u Ludbregu preporučam PUT SVIJETLA u 20.30 h. |
N | 04.9. | 23. Nedjelja KG. | 8.00 Sv. Đurđ +Rukelj Mihael, Ana i Keček Miran, Stolnik Vladimir Poldanje mise i misa u filijalnoj kapeli nema jer hodočastimo u svetište Ludbreg, na čast Predragocijene KRVI ISUSOVE u 10.30 h |