Gospodin je sudac i ne vrijedi kod njega lijepo lice.
Nije pristran na štetu siromahovu i sluša molitvu potlačenoga.
(Sir 35,12sl.)
U svakome od nas živi i farizej i carinik.
Danas je teško pronaći kriterije "dobrog kršćanstva".
Različita polariziranja i napetosti unutar Crkve zavode nas da branimo svoju poziciju, a druge gledamo u ulozi farizeja.
Farizej loši sud vjerojatno nije primio bez protesta: "Gospodine, znam da imaš svoja mjerila i da često odlučuješ drugačije od naše logike. Ali, je li to još pravedno? Ja se čitav život trudim, pokušavam svoj život uskladiti sa zapovijedima. Misliš li da mi je posebna radost danima postiti i mučiti se žegu? Misliš da mi to nije nikakvo odricanje kad od svega dam desetinu tebi? Priznajem, često sam promatrao ovoga carinika i njegove prijatelje, ponekad sam čak poželio - oprosti mi, Gospodine - živjeti po svome, bez morala, bez materijalnih briga. Ali ostao sam ti vjeran. Je li to sada tvoja plaća? I prije svega izobilje: je li sada ovaj carinik pravedniji od mene?
Nemoj se čuditi, Gospodine, kad to tvoje najvjernije izbaci iz ravnoteže. To je svojevoljnost, a ne pravednost." A Bog bi mu možda odgovorio: "Imaš pravo kad svoje velike zasluge nabrajaš preda mnom. Trudiš se i veoma si pobožan i iskren. Ali kukolj neljudskosti koji raste u tvojoj pšenici nadvisio je sve plodove. Tvoj način življenja vjere je postao uzak i nemilosrdan. Kako možeš tvrditi da poštuješ moje zapovijedi, kad tako postupaš sa svojim bratom carinikom? Kako se taj tvoj prezir slaže s tvojom pobožnošću? Tvoj te ponos zaslijepio. U svojoj pravednosti postao si sam sebi bogom. Stoga u vjeri više ne nalaziš mir i ispunjenje, zato ti ne mogu darovati novi život i novu pravednost." Glavna pogreška farizejeva nije u nabrajanju njegovih dobrih djela. Smijemo i moramo se radovati zbog svojih pozitivnih djela i za to Bogu zahvaljivati. Ali ne smijemo zaboraviti milosrđe.
Farizejeva je molitva mogla i ovako glasiti: "Bože, zahvaljujem ti za to što jesam. Ti mi želiš dobro. Jer znam da mojim djelima prethodi tvoja milost. Daj i drugima milost da te spoznaju i časte, Gospodine. Daj da budem dobar brat onom cariniku i svim drugim ljudima."
|
Dva čovjeka odoše u hram moliti. Bezbrojni ljudi odlaze u hram u crkvu, da u tišini svog srca mole. I oni razgovaraju s Bogom kako ne bi mogli razgovarati ni s jednim drugim čovjekom. |
 |
| No, o mnogim bi stvarima trebali razgovarati s ljudima da ne bi jedan protiv drugog molili. | |
Caritas vž. Biskupije
nas poziva u mjesecu studenom skupljati meso za potrebe caritasovih kuhinja (svježe ili smrznuto)
Pozivam na sastanak 30.10.- djelatnike Caritasa u 18.00 h -župni dvor.
U SUBOTU, 3. 11. SKUPLJANJE HRANE ZA BOGOSLOVSKO SJEMENIŠTE.
(krumpir kukuruz grah pšenica luk mrkva repa i ostalo) ili NOVČANI PRILOG.
U 10.00 sati mladi će s traktorom po selu skupljati vaše darove ili sami donesite na župni ured do podne.
Na misijsku nedjelju za potrebe misija, župa je skupila 2500 kn.
U dosadašnjoj štali uređene su prostorije za župni ETNO-SAKRO MUZEJ.
Radove su izveli Okić Ivan, Sačer Ivica, Štabi Josip (sa svojim dečkima Tko je interesent, neka mi se javi za postav muzeja (predmeta).
Također ako želite izložiti svoju starinu ili darovati nešto župnom muzeju, javite se župniku.
SVI SVETI
Radujte se i kličite:
velika je plaća vaša na nebesima!
"Ovi odjeveni u bijele haljine, tko su i odakle dođoše?"
(Otkriv. 7,13)
Ovo pitanje traži odgovor, ovaj blagdan naime nije tek sanjarenje bez
veze sa stvarnošću našeg postojanja. Mi slavimo ono, što imamo
namjeru postati! Jer blagdan Svih svetih je blagdan mogućeg sveca u svakom od nas.
Zaista postoje svakakva mišljenja o svecima, koji su živjeli prije nas.
Jedno bi bilo- gledati ih tek u preobraženom stanju sa aureolom na glavi
a drugo u slavi njihovog proglašenja svetima. U stvarnosti su sveci među nama - i onda, kad ono "Što ćemo jednom biti, još nije otkriveno" (usp. 1 Ivan 3,2). Prije svega pripadaju zemlji, dio su Božjeg naroda koji hodočasti, koji se iz ovoga previranja penje u neprekinutom hodočašću prema vječnom gradu. Svece često držimo nad-ljudima, koji su svojim
čudesima i posebnom snagom duše uspjeli umaknuti sudbini svih
smrtnika. Promatramo li ih malo pobliže, prepoznat ćemo, da nisu uvijek
nadvladali slabosti svog karaktera. Sveci su bili prepušteni svojim
strastima - samo su ih znali staviti u službu svoje svetosti. Jer svetost je
obraćena strast.
Sv. Bernhard je običavao nazivati Crkvu "ante et retro oculata" - između
dva Gospodinova dolaska: s jedne strane gledamo natrag i orijentiramo
se na idealu govora na gori, s druge strane gledamo naprijed na golemo
mnoštvo iz Apokalipse, kojem ćemo se i mi uskoro pridružiti.
Knjiga Mudrosti
(1,13-15)
govori da Bog nije stvorio smrt niti se raduje propasti živih. Već je sve stvorio da opstane, i spasonosni su stvorovi svijeta, i u njima nema smrtonosna otrova. I podzemlje ne vlada zemljom, jer pravednost je besmrtna. Jer je Bog stvorio čovjeka za neraspadljivost i učinio ga na sliku svoje besmrtnosti. A đavlovom je zavišću ušla smrt u svijet i nju će iskusiti oni koji njemu pripadaju.
Pripjevni psalam: (Ps 30,2.4-6.11.12a.13b)
Veličam te, Gospodine, jer si me izbavio i nisi mi dao da se raduju nada mnom dušmani. Gospodine, izveo si mi dušu iz Podzemlja, na rubu groba ti si me oživio.
Pjevajte Gospodinu, pobožnici njegovi, zahvaljujte svetom imenu njegovu! Večer donese suze, a jutro klicanje. Slušaj, Gospodine, i smiluj se meni; Gospodine, budi mi na pomoć! Okrenuo si plač moj u igranje,
Gospodine, Bože moj, dovijeka ću te hvaliti!
Spomen svih vjernih mrtvih - DUŠNI DAN
Tim dušama, koje kušnja ognja obvezuje na čišćenje u očekivanju pune nebeske radosti, Crkva danas posvećuje poseban spomen, potičući nas sve da za njih molimo. Ta praksa ima svoju prethodnicu, već u Starom zavjetu, kad je Juda Makabejac "sabrao dvije tisuće srebrnih drahmi i poslao u Jeruzalem da se prinese žrtva okajnica za grijeh"
(Mak 12,43).
Radi se o grijehu židovskih palih vojnika koji su se bili ogriješili o Zakon. Sveto pismo ovako hvali Judinu inicijativu: "Učinio je to vrlo lijepo i plemenito djelo, jer je mislio na uskrsnuće. Jer da nije vjerovao da ce pali vojnici uskrsnuti, bilo bi suvišno i ludo moliti za mrtve. K tome je imao pred ovima najljepšu nagradu koja čeka one koji usnu pobožno. Svakako, sveta i pobožna misao. Zato je za pokojne prinio žrtvu naknadnicu, da im se oproste grijesi"
(2 Mak 12,43-45).
Crkva je već od prvih vremena kršćanstva s velikim poštovanjem njegovala spomen mrtvih, jer je sveta i spasonosna misao moliti za mrtve kako bi im se oprostili grijesi. Naša molitva za njih može im ne samo koristiti, već i njihov zagovor učiniti uspješnim u našu korist.
POTPUNI OPROST
- Na blagdan SVIH SVETIH, na DUŠNI DAN i nedjelju poslije Dušnog dana, mogu vjernici u svim Crkvama, u javnim ili polujavnim bogomoljama dobiti POTPUNI OPROST, KOJI SE MOŽE namijeniti samo za pokojne.
Da se dobije potpuni oprost potrebno je: - Pohoditi crkvu ili bogomolju u kojoj treba izmoliti Oče naš i Vjerovanje, - primiti sv. Pričest, ispovjediti se ako je potrebno, - te izmoliti molitvu na nakanu Sv. Oca Pape. (Oče naš, Vjerovanje....) - Oprost se dobiva od 31. listopada, pa do ponoći 2. studenog, te od podneva slijedeće subote, pa od ponoći slijedeće nedjelje.
| "Otvaraj usta svoja za nijemoga, za stvar ostavljenoga." Izr 31,8 |
Darovatelji za crkvu - HVALA VAM
| HAJDINJAK DRAGUTIN | SV ĐURĐ V LISINSKI 1 | 200 |
| HRŽENJAK IVAN | LUKA 75 | 300 |
| SUKANEC DAMIR | HRŽENICA LUDBREŠK 52 | 400 |
| GOMAZ ZVONKO | OBRANKOVEC 17 | 200 |
| KUHARIĆ IVAN | KARLOVEC SREDNJA 33 | 300 |
| FUNTEK MARIJA | KOMARNICA 21 | 150 |
| KIŠIĆ STANKA | SV ĐURĐ SVIJETNA 11 | 150 |
| KUHARIĆ IVAN | SV ĐURĐ V LISINSKOG 7 | 100 |
| MARKOVČIĆ ANTUN | SV ĐURĐ SELNA 2 | 200 |
| Goran Petrineciz Prilesa 38 i Sandra Gomaz iz Prilesa 38. |
|