Cvjetnica



Tko bi rekao - reče mi neki dan poznanik - da je Bogu toliko stalo do nas ljudi, jer ako smo i zločesti i grešni, ako ga ne slušamo i ne radimo ono što od nas traži i što priliči vjernicima, on nam ipak daje sve to oko nas i u nama! Pa i tada pred 2.000 godina kada su mu priredili sve one strahote, razapevši njegova sina jedinca, on u toj ljubavi prema čovjeku ne staje! Tada oprašta, smiluje se, misli na čovjeka - ne na muku koju mu je čovjek priredio!!!

Dragi moji župljani!

Bogu je stalo do nas i voli nas i sve to moralo bi biti poziv svakom od nas, da i sami budemo takovi; da poput njega i mi budemo jedan drugome čovjek - nipošto vuk - a baš vuci grabežljivi kao da postajemo sve više i više!

Neka se je mlada žena vraćala s posla u novom automobilu; dan ranije ga je muž registrirao! Mnogočega se je odrekao kroz par godina naporno radeći, da bi uštedio i onda malo uz pomoć kredita i eto novog automobila u garaži… Vozila je oprezno pazeći na svaku sitnicu, ali kako je upala u najveću gužvu nakon desetak minuta, malo i radi nervoze lupila je u auto ispred sebe. Šok! Nesretnica je udarila u plač… kako sada mužu na oči!? Vozač auta u kojeg je udarila bio je fin i ne previše srdit, makar je šteta bila poprilična i pokušao ju je utješiti, no uzalud - plakala je kao malo dijete. Zatražio je da razmjene dokumente, jer ipak je to najpametnije u takovom slučaju. Tražila je onako izgubljena po papirima u "fijoki" i konačno našla fascikl u kojem je sve od auta. Otvorila je i naišla na komad papira na kojem je muž čvrstom rukom napisao: "U slučaju prometne nesreće, sjeti se dušo, da ja volim tebe, a ne auto"!

Veliki četvrtak - za razmišljanje

Kroz proslavu Velikog četvrtka prate nas tri aspekta: U prizoru pranja nogu evanđelist Ivan nam predočava što je u osnovi obilježilo Isusov život te što je On želio prenijeti apostolima pri posljednjoj večeri.
Isus kleči, kako bi nas ljude dotakao na našim ranjivim mjestima i kako bi nam učinio dobro - dotiče naše noge, koje su od zemljane prašine postale prljave i neugledne, izbodene trnjem krivnje i krhotinama zloće.
U Isusu, koji se saginje, saginje se i Bog sam kako bi nas očistio.
Onaj tko može dopustiti da se takva ljubav duboko usadi u njegovo srce osjeća poticaj da tu ljubav širi i dalje.

Zajedničko blagovanje Židovima je predstavljalo prihvaćanje drugoga, sjedinjenje s njime… Ako s nekim blagujem, jedem isti kruh i pijem iz iste čaše, onda ne mogu imati ništa protiv njega.
Isus se služi tom simbolikom i odlazi s njom korak dalje, na način da sam sebe daje kroz kruh i vino.
Kao što kruh postaje jedno s onim tko ga blaguje i kao što vino posve prožima onoga tko ga pije, tako se Isus sjedinjuje s nama u Euharistiji.
Kroz posljednju večeru na poseban način slavimo i ostavštinu Njegove ljubavi. Još jednom uviđamo što je Isus činio tijekom cijelog svog života - podizao ljude, ulijevao im hrabrost, liječio im rane i pokazivao im njihovu nepovredivu čast, pozvao ih natrag u život, onako kako je to Bog za njih zamislio; kroz prispodobe se dohvatio životnih iskustava ljudi i pripovijedao im o Bogu tako da su im se oči otvorile.
U svakoj Euharistiji možemo iznova spoznati taj trag ljubavi.
No Kristova ljubav istodobno predstavlja i poziv da svjesno živimo i razmislimo o tome, koje znakove naše ljubavi i mi možemo ostaviti drugima.

Treći aspekt Velikog četvrtka dolazi do izražaja na Maslinskoj gori.
Bog zahtijeva od Isusa smrt na križu. Usprkos svom strahu i muci Isus se ipak prepušta Božjoj volji.
Prihvaćanje ovdje znači reći Da onome što Bog od nas traži, pomiriti se s vlastitom sudbinom.
Crkva nas na Veliki četvrtak poziva da probdijemo noć s Isusom kako ne bismo podlegli iskušenjima moći i zasljepljenja, već kako bismo se poput Njega odlučili na prihvaćanje Božje volje i time na istinsku nutarnju slobodu.
No u toj borbi ne moramo biti junaci. Poput Isusa, i mi smijemo osjećati strah i usamljenost.
U pogledu na Isusa možemo prihvatiti našu vlastitu usamljenost i strah, čak i onu posljednju usamljenost, u kojoj nas više ne može pratiti nijedan čovjek, ali u kojoj sam Isus već čeka na nas.

Uskrs ne dolazi dolaskom proljeća.
Uskrs ne dolazi cvjetanjem cvijeća.
Njega ne donose zeko i pilići preko noći.
Uskrs se rađa u srcu, u samoći.

Veliki petak

Liturgija počinje dubokom šutnjom. Samo potreseni i bez riječi možemo slaviti tajnu našeg otkupljenja. Šutnja nas priprema za slušanje riječi proroka Izaije: "A on je naše bolesti ponio naše je boli na se uzeo, njegove nas rane iscijeliše." (Iz 53,4-5) Izrugivanje i prijezir koje jeIsus doživio, Njegove slabosti i Njegov pad, napuštenost i očaj, sve su to Njegove rane, ali istodobno i naše. No to su istodobno i rane kojima smo mi izliječeni.

U muci Kristovoj Ivan prikazuje ovaj svijet kao svijet pun poruge, zluradosti i izdaje. On je naše rane i rane ovoga svijeta uzdigao na križ i izbrisao sa svijeta. Na proglas muke Kristove Crkva reagira opsežnim molitvama, kroz koje nastoji staviti pred Boga sva područja svijeta i njihove potrebe. Kroz nijemo klečanje suosjećamo s onima za koje molimo. Nakon toga slijedi klanjanje pred križem, na kojem se Božja ljubav najsnažnije očituje. Isus na križu širi ruke - u ljubavi koja otpušta i oslobađa. Oslobađanje kroz bezbroj malih koraka jest zadaća čitavog našeg života - kao pristanak na naše vlastito umiranje, veliko posljednje oslobođenje. U širenju ruku vidimo ljubav, koja se predaje kako bi drugi živjeli, koja se daruje kako bi drugi procvali, koja se zalaže za druge, da bi njihov život uspio. Svojim probo-denim rukama Isus iskazuje kako se bespomoćno izlaže zlobi i uvredama ovoga svijeta. No On se uzda u to da i u toj nemoći svojom ljubavlju može pobijediti zlobu svijeta.

I kada izgovori svoje posljednje riječi "Dovršeno je", On time želi reći da je ljubav u svojoj nemoći snažnija od svake sile i vlasti Probodeno srce pokazuje da nema ljubavi bez boli. Kad smo privrženi ljudima postajemo ranjivi, povrede i razočaranja nas pogađaju sve do usred srca. No ljubav, koja uspijeva voljeti čak i neprijatelja, upravo je u svojoj ranjivosti i nemoći jača od sve mržnje ovoga svijeta. Ako možemo ljubiti svoje neprijatelje oni nas doduše mogu raniti, ali više nas ne mogu pobijediti. Križ je za nas međutim i simbol spasa, jer je on znak postajanja samim sobom. Svaki čovjek na putu do cjelovitosti osjeća da taj put znači nošenje križa. Dolazimo u iskušenje da pobjegnemo od patnje. No tek kroz nošenje tog križa, kroz prihvaćanja suprotnosti u nama možemo pobijediti patnju; ritual klanjanja pred križem može pomoći i nama samima da se oslobodimo i prepustimo Bogu kako bi On izliječio naše rane.

Nek usklikne sad nebesko mnoštvo Anđela, nek uskliknu službenici Božji,
i za tolikog Kralja pobjedu neka jekne trublja spasenja!
Nek se raduje i zemlja tolikim obasjana blijeskom, i rasvijetljena sjajem vječnoga Kralja
neka osjeti, da je nestalo po čitavome svijetu mraka!
Nek se veseli i majka Crkva urešena blijeskom tolikoga svijetla,
I silnim poklicima naroda nek ova odjekne dvorana!

Velika subota

Velika subota dan je Isusova počinka u grobu. No, prije pola noći slavi se Isusovo uskrsnuće Vazmenim bdijenjem. Danas, na Veliku subotu, Ti mirno počivaš u Josipovom grobu, tvoje otkupioteljsko djelo za čovječanstvo je dovršeno. Isto kako se Gospodin odmarao nakon velikih dana stvaranja svijeta, tako se i Ti sada odmaraš nakon spasiteljskog djela. No, ni tu u svome miru "ne miruješ", jer svojim grobom od naših počivališta na grobljima, po svem svijetu, načinio si prebivališta mira i sigurne nade da grobni humak nije kraj. U grob si sa sobom ponio sve naše neprijatelje, sve grijehe i sve ono što razara na ovoj zemlji tvoje stvorenje - čovjeka, prirodu i čitav svijet. Danas nad tvojim grobom stoji tvoja majka Marija i duboko u svom srcu promišlja. Ona je živjela s Tobom, ali i bez Tebe, dok si koračao ovom zemljom, ali sada je ostala bez Tebe. Nije sama, ona je po Isusovim riječima upućenim ljubljenom učeniku Ivanu "Evo ti majke" (Iv 19, 25-27) postala i naša majka. Naš uzor, naša nada u boli i dostojanstvu. Primjer vjere u Tebe.

S Marijom, danas i mi uđimo u mir i posjetimo Isusov grob. Neka nam taj Isusov grob danas bude snaga i utjeha. Za sva naša progonstva,promašaje u životu, patnje, ovisnosti, bolesti i žalosti.

Hvala ti Isuse za most koji se upravo danas gradi između Boga i nas, Tebe i nas. Između zemaljskog života i života u vječnosti. S tom nadom iščekujmo sutrašnji, ali i konačni dan slave uskrsnuća Gospodinova.

Raspored Blagoslova jela i
klanjanja na Božjem grobu

SELO Blagoslov jela - kapele
subota
Klanjanje - Božji grob
Župna crkva
OBRANKOVEC 16.00
SVETI ĐURĐ 15.00
LUKA 16.30 12.00
KOMARNICA 16.30 12.00
HRŽENICA 16.45 12.00
PRILES 16.00
KARLOVEC 16.00 17.00
SESVETE 15.45 14.00
STRUGA 15.30 18.00
Blagoslov jela- župna crkva
SUBOTA 20.00 USKRS -8.00 h



Pozivam članove župnog pastoralnog vijeća na sastanak-dvorana 18.3 u 19h.
Također neka dođu i članovi užeg odbora za obnove crkve u Karlovcu i svi zvonari.

Vjeronauk za krizmanike i prvopričesnike - nema ovih dana ali pozivam sve školarce da sudjeluju na obredima Velikog tjedna.

Milostinja od Velikog petka šalje se u Jeruzalem za potrebe te Crkve.

Darovatelji za crkvu - HVALA VAM


SUKANEC DRAGO PRILES 17 200
ŠTIGLEC JELENA STRUGA 71 100
SAČER TEREZIJA KARLOVEC GLAVNA 9 200
JURAS MARIJA SV ĐURĐ LJ GAJA 10 200
VALJAK VITOMIR KARLOVEC DRAVSK 2 600
RENDIĆ BOŽO SV ĐURĐ CVJETNA 8 200
STANČIN STJEPAN KOMARNICA 15 200
ČANAKI BOŽICA HRŽENICA DRAVSKA 4 200
NIKOLIĆ KRUNO HRŽENICA LUDBRE 31 200
OREŠKI ZLATKO STRUGA 17 200
JAGIĆ MARIJA SESVETE B RADIĆA 16 200

Kršteni



Vjenčanja




Umrli

Đuro Cvetko r.1929 iz Struge 136 gdje je i pokopan
Josip Amadori r.1951 iz Karlovca, Glavna 27.
Marija Bachle r. 1925 iz Struge.
Mir vječni!


Raspored Svetih Misa

U 18.03. Ćiril Jer. 7.30+ Belovari Josip i Josip
S 19.03. Andrija 17.30+Gomaz Franjo + Mikulić Josip, Kata i Ignac Sačer
18.00 Marijina legija
Č 20.03. VELIKI ČETVRTAK 19.00 +Josip Golubić
MISA VEČERE GOSPODNJE
P 21.03. VELIKI PETAK 15.00 OBREDI VELIKOG PETKA
Klanjanje križu i sv. Pričest
post nemrs
S 22.03. VELIKA SUBOTA KLANJANJE KOD BOŽJEG GROBA 20.00
+Klara Ivan Stačin
N 23.03. USKRS 8.00+ za žive i mrtve
9.30 Struga -ob. Gizdavec, Mravlinčić, Kosarević, Bačani
11.00 Cvetko Stjepan Anica, Bahat Đuro Jelka, Marija Špoljarić +Krušelj Ružica i ob., Novosel Željko +Tomo i Marija Radašić
USKRSNA PROCESIJA