6. uskrsna nedjelja



U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima: „Kao što je Otac ljubio mene, tako sam i ja ljubio vas; ostanite u mojoj ljubavi. Budete li čuvali moje zapovijedi, ostat ćete u mojoj ljubavi; kao što sam i ja čuvao zapovijedi Oca svoga te ostajem u ljubavi njegovoj. To sam vam govorio da moja radost bude u vama i da vaša radost bude potpuna. Ovo je moja zapovijed: ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio! Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje. Vi ste prijatelji moji ako činite što vam zapovijedam. Više vas ne zovem slugama jer sluga ne zna što radi njegov gospodar; vas sam nazvao prijateljima jer vam priopćih sve što sam čuo od Oca svoga. Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas i postavih vas da idete i rod donosite i rod vaš da ostane te vam Otac dadne što ga god zaištete u moje ime. Ovo vam zapovijedam:da ljubite jedni druge.“

Iv 15, 9-17

Veće ljubavi nitko nema od ove: „da tko život svoj položi za svoje prijatelje.“ U Kristovu rječniku to podsjeća na staru latinsku poslovicu: „Per aspera ad astra!“ Po trnju do zvijezda! Po mukotrpnom radu do uspjeha, po ljubavi do srca svoga neprijatelja, po smirenosti do prestanka svakog neprijateljstva; po „dobroti“ do iščeznuća „zloće.“ Pravi ljudi trebaju iz sebe zračiti toplinom i druge ljude privlačiti svojim humanizmom. „Dobro se širi samo od sebe!“



ISTINSKA RADOST


Kršćanska radost ne znači površno veselje, nego iskreno životno zadovoljstvo koje ne prestaje ni u tugama, ni u nevoljama. Isus želi da budemo radosni u potpunosti i rekao nam je što moramo činiti da bi to postigli. Ponajprije moramo ostati u njegovoj ljubavi, a to znači da trebamo živjeti onako kako nas on uči. Potom nam je zapovijedio da ljubimo jedni druge kao što on nas ljubi. To nam može zapovijediti zato jer kršćanska ljubav nisu prolazni osjećaji, nego odluka da ćemo, bez obzira na sve, činiti dobro bližnjima.

Što te u životu čini radosnim?
Po čemu se u tvome životu prepoznaje kršćanska ljubav za bližnje?




Bog nije pristran. A mi? Koliko je u nama pristranosti? I nesvjesno dijelimo na ljude smatrajući neke višima, neke nižima, već prema osobnom izboru. Primjećujemo, često puta ne bez suda i osude da su neki novoobraćeni (klasika!), neki mladi pa neiskusni, a neki stari pa konzervativni. Zapažamo intelektualce (prave se važni!) i „obične“ ljude (pojma nemaju!). Pomalo se javlja i određena napetost između laika i klerika, muškaraca i žena pri čemu ostaje u zraku konstatacija kako žene „u Crkvi trebaju šutjeti“.

Nema razloga da se dijelimo. Svi smo mi udovi jednoga Tijela Kristova, svatko na svoj način. Što je osobito važno, Bog ni u mom slučaju ne gleda na ono što je bilo, nego traži moje obraćenje sada. Hvala ti Bože da mene ljubiš ništa manje nego svoga Sina. Pomozi mi da se i ja radujem svakom tvom daru kojega udjeljuješ bilo kojem čovjeku.



U mjeri u kojoj vjerujemo, nadamo se i postajemo zreliji u ljubavi, raste zajedništvo zajednice.
Možda se često osjećamo tako osamljeni, jer tako malo ljubimo? Zar se ne možemo drugima više darovati? Kao što smo do sada iskusili, Krist nam se daruje kao najvrjedniji dar našega života.
Nešto možemo naučiti i od gorućih svijeća na oltaru. Ako zapalimo od jedne svijeće drugu, ona druga ne uzima od njezinog plamena, dapače svjetlo biva sve jače. Ako ljubim ljude, moja ljubav nije ništa manja, nego će svjetlo biti sve jače i sjajnije. Ne možemo biti zvijezde na nebu, ali svjetlo u kući možemo! Bog nam daruje za to snage!

PRIJATELJ I NEPRIJATELJ


Prepelicu zadesila strašna nesreća – zapalila joj se kuća.

Doletjela sjenica vidjeti što se dogodilo.
– Tako ti i treba kad ne paziš – reče, i u vatru baci suhu travku.
Odnekud doleti i lastavica. U kljunu je donijela kap vode pa je ispustila u vatru.
Od suhe travke, što ju je u vatru bacila sjenica, požar nije postao veći. Niti je od kapljice vode, što je u vatru spustila lastavica, požar postao manji.
Ali zato je prepelica znala tko joj je prijatelj, a tko neprijatelj.

(kazahstanska narodna)




MALI VJERONAUK O SVETOJ PRIČESTI



Za vrijeme svete mise svećenik pričesti sebe, a onda pričesti narod. Pričest može biti na jezik, kao što je običaj po cijelome svijetu ili kao u nekim biskupijama - na dlan. Ima biskupija koje ne dopuštaju pričest na dlan ruke. Npr., u Rimu se ne pričešćuje na ruku. U đakovačkoj biskupiji nije dozvoljena pričest na ruku. Nemojte se sablazniti, ako negdje naiđete da vam ne daju pričest na ruku. Onda primite pričest na jezik.

Onda još, kako se pričešćuje na ruku? - Ispruži desnu ruku s dlanom uvis, a na nju položi lijevu ruku, također s dlanom uvis. Svećenik (ili đakon) metne hostiju na lijevi tvoj dlan, a ti uzmeš prstima hostiju, izmakneš se da se drugi mogu pričestiti, i tu pred svećenikom moraš se pričestiti. Ne smiješ otići tamo na svoje mjesto pa se ondje pričestiti, nego tu, gdje svećenik vidi, moraš se pričestiti, da ne bi bilo kakvih zloporaba. Svećenik, prije nego ti dadne posvećenu hostiju, tj. tijelo Kristovo, pokaže hostiju i kaže: "Tijelo Kristovo", a ti moraš odgovoriti "Amen". Amen znači: "Jest, ja vjerujem, to je tijelo Kristovo.'' Ako ti ne odgovoriš "amen", zapravo bi svećenik smio da ti uskrati svetu pričest. Ne prihvaćaš da je to tijelo Kristovo. To treba glasno reći, a ne samo micati usnama, pa svećenik onda nekako očima pogađa je li rekao ili rekla "amen" ili nije. Reci stoga lijepo i glasno "amen". To se tiče sviju.

Gospodine sveti Oče, svemogući vječni Bože,
zahvaljujem Ti što si mene, svoga grešnog i nedostojnog slugu nahranio dragocjenim Tijelom i Krvlju svoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista, ne po mojim zaslugama, nego po svom smilovanju.
Molim Te i zaklinjem, da mi ova pričest ne bude razlog za osudu nego spasonosna
preporuka za oproštenje.
Daj da mi bude učvršćenje vjere i štit dobre volje.
Nek istrijebi moje pogreške, iskorijeni požude i putenost, nek mi uveća ljubav, strpljivost, poniznost, poslušnost i sve kreposti.



Župni Karitas



Kao i svake godine djelatnici caritasa organiziraju akciju „djeca za djecu.“

Cilj ove akcije je poticanje na solidarnost djece od malih nogu, te prodaja maslinovih grančica povodom blagdana „Cvijetnica“. Sav prikupljeni novac velikodušno doniramo nekom bolesnom ili potrebitom djetetu. Djelatnici caritasa dio su novca donirali bolesnim curicama iz Karlovca, Marini Bohnec -1000 kn te Antoneli Slaviček 500kn. Kao i sve ostalo, tako se i solidarnost uči od malih nogu, pa je i ova akcija poticaj za sve mlade ljude da se više uključe u svoju zajednicu, pomažući svima onima kojima je to potrebno.

Gordana Turković



Horvat Adolf Struga 77
200
Meznarić Josip Sesvete Vinograds 5  
200
Rehorović Đuro Karlovac Srednja 16  300
Premec Danica Karlovac Mirna 12     
400
Krušelj Damir Struga 105A                  
200
Tuksor Branko Struga 142
200
Šipek Jelena Sv. Đurđ Lovački put 18  
100
Bahat Marija Sv. Đurđ Br Radića 26    
200
Vugrinec Mirko Komarnica 13            
200
Stančin Božidar Sv. Đurđ Selna 5      
150
Vrtulek Sidonija Sesvete Vinog. 48   
150
Gača Katica Sesvete Br. Radića 20    
200





David Magdalenić sin
Alena i Ivane iz Karlovca L. Lug 12

Ivka Vukina r.1932.
iz Luke 83.

Marija Kovačić r. 1936.
iz Sv. Đurđa, Cvjetna 18.

Pokopane su u Sv. Đurđu.







P
11.05. Mamerto 17.30 -Svibanjska pobožnost
18.00+Jagić Nikola Branka Ivan Kovačić Katarina Josip
U
12.05 sv. Leopold Mandić 16.00 Karlovec – sveta misa
17.30 SĐ Svibanjska pobožnost
18.00 +Maja Žganec
S
13.05. Gospa Fatimska 17.00 Struga +Anton Benc
18.00 SV. Đ – Svibanjska pobožnost
18.30 Sv. Misa
19.00 ML
Č
14.05. Uzašašće Gospodinovo 17.30 Svibanjska pobožnost
18.00 +Ivka Vukina
P
15.05. Solinski mučenici 16.00 Ispovijed za krizmanike, kumove i roditelje i ostale
17.30 Svibanjska pobožnost
18.00 +Gomaz Franjo Ignac Jalža + Ivko Sofija Luka Marija Katarina, Paula Ivan Franjo Stjepan Zgrizek
S
16.05. sv. Ivan Nepomuk 7.30 Marija Kovačić
11.00 SV. KRIZMA U NAŠOJ ŽUPI
N
17.05.
7. uskrsna nedjelja
8.00 +Mario Josipa Kirić i Veronika Piškur
9.30 Sesvete +Sabol Stjepan Marija Valent, i ob. Markulinčić, Vađunec Franciska +Ivan i Elizabeta Ivančić +Šantek Ljubica Ivan, Franjo Petak, Tuksor Štefanija
11.00 SĐ +Mladen Rendić