18. nedjelja kroz godinu
Tada mu netko iz mnoštva reče: "Učitelju, reci mome bratu da podijeli sa mnom baštinu." Nato mu on reče: "Čovječe, tko me postavio sucem ili djeliocem nad vama?" I dometnu im: "Klonite se i čuvajte svake pohlepe: koliko god netko obilovao, život mu nije u onom što posjeduje." Kaza im i prispodobu: "Nekomu bogatu čovjeku obilno urodi zemlja pa u sebi razmišljaše: 'Što da učinim? Nemam gdje skupiti svoju ljetinu.' I reče: 'Evo što ću učiniti! Srušit ću svoje žitnice i podignuti veće pa ću ondje zgrnuti sve žito i dobra svoja. Tada ću reći duši svojoj: dušo, evo imaš u zalihi mnogo dobara za godine mnoge. Počivaj, jedi, pij, uživaj!' Ali Bog mu reče: 'Bezumniče! Već noćas duša će se tvoja zaiskati od tebe! A što si pripravio, čije će biti?' Tako biva s onim koji sebi zgrće blago, a ne bogati se u Bogu."
Lk 12,13-21
Netko mu iz naroda reče:
Učitelju, reci mome bratu da sa mnom podijeli baštinu! Čovječje – odvrati mu – tko je mene postavio vama za suca ili djelioca?
Dragi prijatelji evo fantastične priče o dvojici braće.
Dva brata, jedan neženja a drugi oženjen, imali su imanje na plodnoj zemlji, s velikim prinosima žita. Svaki od njih dvojice dobijao je polovicu žetve.
U početku, sve je išlo kako treba. Zatim, malo po malo, oženjeni brat počeo je iznenada da se budi noću i misli: "Ovako nije pravo. Moj brat nije oženjen i uzima pola žetve. Ja imam ženu i petoro djece, ne moram da brinem u starosti. Ali ko će se starati o mom bratu kad ostari? On bi morao više da odvaja za budućnost nego što to sada čini, logično je da su njegove potrebe veće od mojih".
I, razmišljajući tako, ustajao je iz kreveta, krišom odlazio u kuću svoga brata i praznio vreću žita u njegov ambar.
Ali, i neženja je počeo da se budi noću i govori u sebi: "Ovako dalje ne ide. Moj brat ima ženu i petoro djece, a dobija polovinu prinosa. Ja izdržavam samo sebe. Zar je pravo da moj siroti brat, kome očigledno treba više od mene, dobija isto koliko i ja?" I tako, ustajao je iz kreveta i nosio vreću žita u ambar svoga brata.
Jedne noći, ustali su u isto vrijeme i tako se sreli, svaki sa vrećom žita na leđima!
Poslije mnogo godina, kad su već umrli, doznalo se za njihovu priču. I tako, kad su njihovi sugrađani riješili da sagrade crkvu, odabrali su mjesto na kome su se dva brata susrela, jer, po njima, nije bilo svetijeg mjesta u čitavom kraju.
Tri moja brata
Kad sam bio tri moja brata i ja,
kad sam bio
četvorica nas.
Imao sam glas kao vjetar,
ruke kao hridine,
srce
kao viganj.
Jezera su me slikala.
Dizali su me jablani.
Rijeka me umivala za sebe.
Peračice su lovile moju sliku.
Kad sam bio
tri moja brata
i ja,
kad sam bio
četvorica nas.
Livade su me voljele.
Nosile su moj glas
i njim su sjekle potoke.
Radovao sam se sebi.
Imao sam braću.
(Imao sam uspravan hod.)
To su bila tri moja brata:
moj brat, moj brat, i moj brat.
Josip Pupačić
GOSPA SNJEŽNA
Koja je uloga Djevice Marije u životu?
Marija svojim životom bivanja sa ljudima, Poziva.
Svojom ljubavi prema djetetu u neimaštini života, Plijeni.
Svojom pažnjom u kući na koju je sišao Duh Sveti, Okuplja.
Svojim iskanjem od Boga u Kani, na svadbi, za mladence, Traži.
Marija nije mogla umjesto Isusa ići na Križ, ali jest bila na Križ pribijena sa svojim Sinom. Do Križa ga je dopratila i sa Križa skinutog dočekala. U svoje na još jednom ožalošćene nemoćne majčinske ruke položila. Pieta.
Preobraziti, a ne uobraziti se!
Isus poziva svoje najbliže suradnike da budu dionici njegove slave koja im je otkrivena na brdu Taboru. A on im je govorio o tome što ga sve treba snaći. Govorio im je otvoreno o svojoj budućoj muci. Roditelji često upadaju u napast da se zbog vlastitih teških stanja i nevolja koje su ih u životu snašle da pokušavaju zaštititi svoju djecu i od nužnih i neizbježnih trpljenja i životnih muka. Nerijetko mnogo toga ili sve čine umjesto svoje drage djece, a ne s njima.Zato i Isus koji je vrhunski odgajatelj dopušta nam muke i patnje kao sastavne dijelove života, ali nam naglašava da ti nije konačnica našeg života nego je to samo sredstvo našeg pročišćenja, rasta i usavršavanja. On nam dakle nudi i utjehu. Ta utjeha jest nama osobno potrebna a često puta i onima pokraj nas kroz nas. I najbolja, najkvalitetnija, ono baš Božja utjeha biva predana drugima preko nas onda kada mi sami nemamo utjehu za sebe, a predajemo je drugima.
Naravno, neće nas Bog ostaviti na cjedilu, ali po trpljenju iz nas cijedi sve ono što nama nije na spasenje. Zato gledajući u Gospodina u molitvi mu govorimo i riječima: «Lice tvoje, Gospodine, ja tražim. Ne skrivaj lica svoga od mene.» Čini se kao da se Bog skriva ali samo zato da vidi koliko i hoćemo li ga uopće tražiti. Neka ne prestane naše traženje Njegova lica. Ako se tako bude događalo, onda nećemo morati bježati ni od lica drugih, niti ćemo svoja lica zaklanjati drugima.
Utisni i ti u sama sebe taj lik, da možeš postati likom Kristovim.
Neka kao sunce sja i lice naše duše, da ono što vidimo vjerom sja u našim djelima; i neka se dobro što ga osjećamo u svojoj nutrini pretvori u svjedočenje vanjskih djela, a ono što uživamo u razmatranju Boga neka se raspali ljubavlju prema bližnjemu.
Samo će tako naše lice sjati kao sunce.
Sv. Antun Padovanski
BOGATITI SE U BOGU
U čemu je smisao života? To je središnje pitanje koje Isus želi rasvijetliti prispodobom o lažnoj sigurnosti bogatoga seljaka. Smisao života nije u tome da se skuplja i skladišti suvišak. To se odnosi na sva životna područja. Ne samo na «materijalne ambare», nego isto tako i na «duhovne ambare» sakupljenog znanja i naobrazbe, podataka i veza, pomoću kojih se želimo potvrditi i nametnuti drugima. Isus ne osuđuje seljakovu sposobnost i dalekovidno planiranje. Osuđuje njegove motive. On je sebičan, želi imati sve za sebe, nitko mu više ne treba, on je «kompletan čovjek». No smisao života je u tome da se čovjek «obogati u Bogu», a to uključuje da je spreman podijeliti ono što mu stoji na raspolaganju: vrijeme, rad, znanje, informacije, posjed... Želimo li zagospodariti životom tako što ćemo više vjerovati u ono što imamo nego u Božju budućnost, tada ćemo se naći u opasnosti da na kraju ostanemo praznih ruku, da budemo «siromašni u Bogu». Bogati smo ako možemo darivati - u povjerenju da se Bog za nas brine.
Molitva za budućnost
Dragi Bože,
Danas ti se molimo za budućnost društva, perspektivu mladih ljudi, opažljivost siromašnih i zaboravljenih, solidarnost generacija i razumijevanje među ljudima koji prebivaju pod svodom tvoje Volje, Tvoje milosti i Tvoje neograničene ljubavi za čovjeka, za njegovu dobrobit. Tvoja istina se sastoji u tome što si htio da se ljudi spase i tamo vrate se u stanje u kojem su izvorno bili u prisutnosti Boga. Bez grabeži, osjetljivi za glas drugoga, bez posizanja za vlašću. Molimo se za sve one koji su pali i koji su na dnu i koji su umorna duha da ih krijepiš. Svojom božanskom dušom, pobjedom svoga Križa, pomazanjem svojeg prijateljstva.
Dragi Isuse molimo te da omekšaš srca svima koji su u prilici bilo kome pomoći da nađu posao, da održe posao i da rastu u tvojoj ljubavi na mjestu gdje je pošteno plaćen i dostojanstveno upućen u božanska otajstva rada.
Milosni Isuse, molimo da krotiš sebičnosti koje dovode od eksploatacije ljudi, do zanemarivanja zemlje, resursa koje si nam podario, pod svodom nesebičnosti i molimo te da širiš u ljudima glad za ljudima, njihovom dobrobiti, a ne za njihovim iskorištavanjem. Za služenjem a ne za ugnjetavanjem, za majčinskom skrbi, ne filozofiranjem. Pobudi u moćnima majčinstvo za malene, za obične građane, koji u dječjim pouzdanjem vjeruju u njih koji im daju kruh zemaljski i kojega oni poštenu odrađuju.
Moćni Isuse, molimo te daj pojačaj u novim generacijama glad za znanjem, za mudrim upravljanjem onoga što ćemo im ostaviti u ruke i za spašavanjem svega što nismo umjeli, niti sačuvati, niti pravilno cijeniti, prirodu, svaki život na zemlji, a ljude u nama i oko nas, život.
Molimo te da umijemo u onima koji su oko nas vidjeti svoju budućnost i da se ne ponašamo kao da će život sa nama i na nama stati, da im umijemo uliti nadu iskustva u ovom tamnom i sebičnom svijetu, koji sudbine ljudi troši kao naftu. Život koji je Bog stvorio, umjesto da ga slavi, troši ga kao brikete.
 |
|
 |
|
 |
 Vera Funtek r.1930. iz Struge 134. |
 Ozivaju se Kristijan Đurkin r.1977. i Sonja Grd r.1981. iz Komarnice L 1. Vjenčanje je 10.8. u Sv Đurđu. Ženidbenu zapreku javite župniku. |
 |
|