24. kroz godinu
I krenu Isus i njegovi učenici u sela Cezareje Filipove. Putem on upita učenike: "Što govore ljudi, tko sam ja?" Oni mu rekoše: "Da si Ivan Krstitelj, drugi da si Ilija, treći opet da si neki od proroka." On njih upita: "A vi, što vi kažete, tko sam ja?" Petar prihvati i reče: "Ti si Pomazanik - Krist!" I zaprijeti im da nikomu ne kazuju o njemu. I poče ih poučavati kako Sin Čovječji treba da mnogo pretrpi, da ga starješine, glavari svećenički i pismoznanci odbace, da bude ubijen i nakon tri dana da ustane. Otvoreno im to govoraše. Petar ga uze u stranu i poče odvraćati. A on se okrenu, pogleda svoje učenike pa zaprijeti Petru: "Nosi se od mene, sotono, jer ti nije na pameti što je Božje, nego što je ljudsko!" Tada dozva narod i učenike pa im reče: "Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj križ i neka ide za mnom. Tko hoće život svoj spasiti, izgubit će ga; a tko izgubi život svoj poradi mene i evanđelja, spasit će ga.
Mk 8, 27-35
Kakvog Mesiju očekujemo i želimo?
Vjernici raznih vjera očekuju Mesiju: jedni njegov prvi pojavak, drugi njegov drugi slavni dolazak; no skoro svi vjernici čekaju. Što mi očekujemo? Proročki lik koji će ući u naš svijet i obnoviti društvenu strukturu ili vladara koji će te strukture uništiti i uspostaviti novi poredak? Očekujemo li učitelja koji će preoblikovati naše misli i srca ili suca koji će nas kazniti zbog nevjernosti? Očekujemo li nekoga tko će doći i obnoviti lice zemlje ili nekoga tko će doći s vatrom i sve razoriti? Kakvog Mesiju mi očekujemo? Na kakvu vrstu promjene se pripremamo? Od očekivanja ovisi i naše djelovanje. Čini se da Isus ruši naša očekivanja. Ljudi očekuju nekoga tko će ih izbaviti iz nevolja, a dolazi Isus koji je i sam žrtva patnjâ i nevoljâ. Nije čudo da ljudi misle da se radi o pogrešci. Čak je i Petar smatrao da mora postojati drugi način. No Isus ga je morao ispraviti i naglasiti da ne misli božanski, nego ljudski. A kako to Bog razmišlja? Čini se potpuno drugačije od ljudi: oni koji spašavaju svoj život, gube ga; oni koji izgube svoj život, ti će ga spasiti; sjeme mora umrijeti da bi donijelo ploda. To je Božji način razmišljanja.
Isusov put je put trpljenja - u današnjem ulomku Isus pita učenike što ljudi govore o njemu, tko je on. Pitanje traži odgovor kako su ljudi razumjeli Isusove riječi i djela. Odgovori su različiti: od toga da ga neki smatraju Ivanom Krstiteljem, Ilijom ili nekim od proroka. Radi se o ljudima koji su mrtvi, tj. ljudi su smatrali da je Isus proročki lik koji se vratio iz mrtvih. Stav učenika izražava Petar kad ističe da je Isus Krist, Mesija, pomazanik Božji. Čuvši to, Isus pojašnjava kakvo je to njegovo mesijanstvo. On će biti Mesija kakvog su očekivali, onaj koji će doći na oblacima na kraju vremena. Na Petrovu žalost, Isus dodaje i to da će biti odbačen, da će trpjeti i umrijeti, ali na kraju uskrsnuti. Takvog Mesiju narod nije očekivao, tj. takva slika se nije uklapala u njihova očekivanja, i Isusovo insistiranje na takvoj slici moglo je dovesti u pitanje njihovo prihvaćanje Isusa. Petrova reakcija najbolje oslikava očekivanja ljudi.
Uz današnji blagdan Uzvišenja sv. Križa
vezane su brojne predaje. Prema jednoj legendi carica Jelena, majka rimskog cara Konstantina, odlučila je pronaći Isusov križ. Uputila se na Golgotu i tamo pronašla tri križa. Da bi saznala na kojem je od ta tri križa bio razapet Isus, pronašli su teško bolesnog čovjeka, koji se približio križevima i doticao ih. Dotaknuvši jednoga od njih ozdravio je, te su zaključili da je upravo to bio Isusov križ. Tada su komadiće sv. Križa poslali u crkve po svijetu da se čuvaju i štuju. Druga, pak, predaja povezuje današnji blagdan sa osvajanjem relikvije sv. Križa iz ruku nevjernila. Relikvije su u jednom ratu pale u ruke Perzijancima. U 7. stoljeću car Heraklije uspio je čudesno poraziti perzijsku vojsku i kao uvjet mira zatražio je povrat svetog Križa. Uvjet je odmah ispunjen i car je na svojim ramenima prenio Križ natrag u Jeruzalem. Međutim, naišao je na prepreku – nije mogao proći kroz vrata koja su vodila na Golgotu. Jeruzalemski biskup Zaharije savjetovao mu je da skine carsku odjeću i da u pokorničkom odijelu prenese Križ. Tako je i učinio.
Konstantin Porfirogenet u svom djelu 'De administrando imperio' piše da je car Heraklije dao pozvati Hrvate iz Velike ili Bijele Hrvatske sa središtem oko Krakova u naše današnje krajeve da mu zaštite zapadne granice protiv Avara. Bilo je to upravo u vrijeme kad je car na Istoku vodio rat za oslobađanje Kristova Križa. Tako su Hrvati od početka, bez obzira što tada još nisu bili kršteni, bili uključeni u borbu za Kristov Krž, za “krst časni”, za obranu najveće svetinje kršćanstva.
Žalosna Gospa
U srednjem se vijeku, u vezi s raširenim štovanjem Isusove muke (to je doba nastanka i pučke pobožnosti Križnog puta), razgranalo i štovanje "Marije od sedam žalosti", skraćeno Žalosne Gospe.U tom načinu štovanja Bogorodice isticano je sedam posebno teških časova Marijina života
1. Šimunovo proročanstvo u Hramu da će joj "mač probosti dušu."
2. Bijeg s Djetetom Isusom u Egipat.
3. tjeskoba dok je tražila dvanaestogodišnjeg Isusa u Hramu.
4. Isusov odlazak od kuće.
5. bol koju je ćutjela za vrijeme Isusovog križna puta.
6. potresni doživljaj Isusova raspeća.
7. žalost pri Isusovu polaganju u grob.
Umjetnici prikazuju Mariju u suzama, sa sedam mačeva koji joj probadaju srce. Ili, mjesto mačeva, uokrug lika Bogorodice je 7 medaljona s prizorima sedam žalosti.
Hodočašće u Međugorje
Autobusna karta za hodočašće u Međugorje 25.26.27. rujna - 2009.
Polazak iz Svetog Đurđa za Međugorje je 25. 9. u 21.00sat
Petak navečer
- Polazak iz Svetog Đurđa za Međugorje je 25. 9. u 21.00sat
- Prvi odmor kod restorana «Macola» (30 min). – stiže se u 0,30 sati)
- Drugi odmor u Trilju (kratko po potrebi)
Prvi dan – Subota -26.9.2009.
- Dolazak u Međugorje oko 6,00-6,30 sati ujutro
- Do 8 sati smještaj u Pansion (ponijeti nešto za doručak)
- Nakon toga odlazak na Podbrdo i molitva krunice
- Oko 12 sati ručak i odmor do 14,00 sati
- U 14,00 sati vožnja busom do prve postaje (brdo Križec - molitva Križnog puta)
- U 16,30 posjet Križu koji „plače“ (veliki križ sa desne strane crkve kojemu iz koljena kaplje voda „suze“
- Od 17 sati prilika za sv. Ispovijed i molitva krunice, Sv. Misa u 18 sati
- 19,30 Večera u Pansionu (odmor do jutra – za umorne ili lijene…, ili po želji).
- U 21,00 sat je klečanje i molitva za one koji budu htjeli i mogli izdržati
Drugi dan: 2.
- Rani doručak - U 7,45 odlazak preko Mostara za Sarajevo ( u Mostaru biti do 9,00 sati, eventualno 9.15 sati)
- Nastaviti put preko Konjica do Sarajeva - U Sarajevu dolazak na «Bašćaršiju» gdje ćemo se zadržati i na ćevapima (dolazak bi bio oko 11,30-11,45 ) - Ćevapi do 13,00 sati ( valuta plaćanja KM ili bos.dinar)
- Odlazak prema crkvi sv. Ilije u Kiseljaku (sv. Misa, za jelo je poznata Kiseljačka pogačica 2,5 KM – inače valuta plaćanja u Kiseljaku su kune, konvertibilne marke, euri...)
- U 16,30 sati nastavak puta prema Zagrebu preko Busovače (piš-puš pauza Doboj ili Derventa, Slavonski Brod, Stari hrastovi, Zagreb prolazak oko 22,00 sata i dolazak u Župu Sv. Đurđ)
Za putovanje ponesite što vam je najpotrebnije-
1.Osobna iskaznica ili putovnica – jasno, provjerite valjanost dokumenata
2.Ugodnu obuću i odjeću, kabanicu kišnu ili kišobran
3. Mali jastučić za spavanje u autobusu.
-Jedino na Bašćaršiji naplaćuju u konvertibilnim markama ili bosanskim dinarima. Čak niti eure ne primaju nego nas šalju u mjenjačnice. Međugorje i Kiseljak prima sve valute.
 |
Srijeda 16.09.2009. Proba za dječji zbor je u srijedu u 18.00h. |
 |
|
 Paola Ivančić kći Ivice i Marine iz Sesveta Vinogradska 27. |
|
 Ozivaju se Dalibor Šmer iz Prilesa i Slađana Klekar iz Hrastovljana. Vjenčanje je 10.10. u Martijancu Tomislav Kuzman iz Sigeteca i Sandra Velenko iz Karlovca Srednja 15. Vjenčanje je 10.10. u Sv. Đurđu. Za ženidbenu zapreku javite župnom uredu. |
 |
|